Ovogodišnja konferencija “Autizam i mentalno zdravlje” održana 26. ožujka 2024. godine u Zagrebu ugostila je britanske, švicarske i domaće stručnjake.

Na konferenciji je sudjelovalo više od 250 stručnjaka; psihijatara, psihologa, liječnika opće prakse, zdravstvenih radnika, edukacijskih rehabilitatora, psihoterapeuta i obrazovnih stručnjaka.

Glavni govornici/ce konferencije došli su iz redova autističnih stručnjaka za autizam i drugih relevantnih stručnih krugova iz područja mentalnog zdravlja i obrazovanja (liječnici, psihijatri, psiholozi, znanstvenici).

Konferenciju koja se održava pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba, Tomislava Tomaševića, a koju je organizirala Udruga za autizam ASK u partnerstvu sa Savezom udruga za autizam Hrvatske (SUZAH), otvorila je pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, gđa. Lora Vidović.

Pročelnica Vidović je istaknula konturirane napore Grada Zagreba za unaprjeđenje usluga za autističnu djecu i osobe s autizmom na prostoru Grada Zagreba. Posebno se osvrnula na dodatno kapacitiranje i transformaciju Centra za pružanje usluga u zajednici Zagreb kojim se planira povećati broj djece, korisnika programa rane intervencije i drugih usluga. Nikola Tadić, programski koordinator suorganizatora SUZAH-a, u svojem obraćanju prisutnima istaknuo je važnost ovakvih konferencija koje okupljaju vrsne stručnjake i čini značajan iskorak u razumijevanju autizma u Hrvatskoj. Vjerujemo da je ova druga po redu konferencija samo jedna u dugom nizu uspješnih zajedničkih projekata ASK-a i Saveza udruga za autizam Hrvatske.

Predsjednica Udruge ASK, Sunčica Lovrečić Čekić, u obraćanju prisutnima naglasila je da je organizacija konferencije bila u rukama samih autističnih osoba koje su angažirale stručnjake kako bi s našim stručnjacima razmijenili primjere dobre prakse i objasnili nova saznanja i prakse. “Drago nam je da i ove godine možemo nastaviti kroz dijaloge, istraživanja i iskustva zajedno graditi mostove razumijevanja, smanjivati stigmu i ispravljati narativ o autizmu koji je već previše usađen u društvu koji bi već itekako trebao toga biti svjestan. Zato hvala svima vama koji ste ovdje zbog toga i samo zbog toga kako bi zajedno radili na stvaranju inkluzivnijeg društva. Jako mi je drago vidjeti da ove godine imamo još više stručnjaka koji prepoznaju potrebu naučiti više, koji prepoznaju da moraju od samih autističnih osoba saznati kakva im je podrška potrebna. Kada si autističan nije uvijek tako jednostavno razumjeti što ti treba kako bi zadovoljio vlastite potrebe. Pogotovo nije lako biti autistična osoba u neautističnom svijetu koji jako često funkcionira  potpuno drugačije od tvojih osjećaja i potreba.  Uvjeravaju te da si lijen iako daješ a ma baš sve od sebe, uvjeravaju te da su neke laži prihvatljive iako to nama najčešće nisu, uvjeravaju te da bi trebao osjećati neke osjećaje koje ti ne osjećaš, uvjeravaju te da nije preglasno kad je tebi preglasno, uvjeravaju te da ti nisu potrebne sunčane naočale kada je oblačno. Na kraju jedino što te uspiju uvjeriti je to da se ništa ne poklapa sa svojim osjećajima, s tvom osjetilima, s tvojim doživljavanjem svijeta. Pa te na kraju uvjere i u to da je tvoje mentalno zdravlje narušeno iz samog razloga što si autističan. No to mogu jedino reći, kakvo pojednostavnjivanje i izbjegavanje preuzimanja odgovornosti.Možda mi sami ne znamo kako to postići ali znamo da želimo biti dobro, stoga smo tražili, čitali, proučavali i prepoznali tko nam i kako najbolje može pomoći. Mi smo sami, mi autistični, izabrali baš ove stručnjake da govore vama o nama. Zato imajte uvijek na umu da nikad nije dobro ništa o nama bez nas, zaključila je predsjednica Udruge ASK, gđa. Čekić.

Plenarni govornik, Niko Bošković koji ne komunicira govor već sricanjem slova na ploči ili tipkanjem, je naglasio važnost kontinuiranog ustrajanja od strane roditelja da pronađu načine kako dijete može komunicirati. Ovo je bilo prvi puta da su stručnjaci u Hrvatskoj imali prilike čuti predavanje autistične osobe koja komunicira na ovaj način.

Dr. Luke Beardon je naglasio da se autistične osobe ne rađaju anksiozne i da mi kao društvo imamo odgovornost prihvatiti autističan način postojanja i podržati različit način učenja, mišljenja i ponašanja autističnih osoba.

Okrugli stol na temu Interdisciplinarnog pristupa mentalnom zdravlju polučio je nekoliko zanimljivih zaključaka. Dr. Raphael Bene je podijelio svoja klinička iskustva sa sustavom podrške u Švicarskoj, a dr. med. Marija Bolfan, dr. Goran Krakar, mag. psih. Dunja Dejanović i prof. dr. sc. Ana Wagen Jakab govorili su o izazovima domaćih stručnjaka i specifičnostima hrvatskog zdravstvenog sustava u kontekstu podrške autističnim osobama.

Okupljeni stručnjaci su se složili da postoji osobna odgovornost svakog stručnjaka da prepoznaju autistične osobe kao ravnopravne osobe koje zaslužuju individualni pristup i podršku. Direktorica Nacionalnog programa za autizam Centar Anna Freud, i docentica na “University of London”, dr. Georgia Pavlopoulou zaključila je: “Oduševljena sam što mogu podržati ASK i SUZAH i podijeliti svoje stručno znanje s kolegama i kolegicama u Hrvatskoj”. Svjedočimo globalnom povijesnom pomaku u našem razumijevanju iskustava i potreba autističnih osoba i moramo osigurati da to ne stvara neugodu ili otpor unutar naših profesionalnih krugova. Ovo je jedinstvena prilika da učimo jedni od drugih i obvežemo se na pozitivne i održive promjene u kliničkim, istraživačkim i obrazovnim okruženjima. Nadalje, istaknula je poteškoće i izazove s kojima se autistični učenici susreću u učionicama. Ti problemi više su povezani s nedostatkom prilagođenih uvjeta  za sudjelovanje u nastavi a manje s poteškoćama u učenju. Škole su često uzročnici senzoričkog preopterećenja i emocionalnog i mentalnog izgaranja (burnouta) autističnih učenika što pogubno djeluje kako na njihov akademski uspjeh tako i daljnji socijalni razvoj.U Velikoj Britaniji je zbog toga pokrenut opsežni program profesionalnog usavršavanja kojim se nastavnici i ostali školski stručnjaci osnažuju za rad s autističnim učenicima i stvaranje uvjeta veće uključenosti u učionicama, školskim sadržajima i aktivnostima. Program je izrađen u suradnji s autističnim osobama i autističnim stručnjacima.

Odakle početi u slučaju Hrvatske? Od ispitivanja vlastitih pretpostavki o tome što je autizam i kako autistične osobe osjećaju, uče i komuniciraju sa svijetom oko sebe”.