Zakonodavni okvir

Osobe s autizmom trebaju imati ista prava i povlastice kao i cijela europska populacija, na primjeren način i u najboljem interesu osoba s autizmom. Ta prava treba unaprjeđivati, zaštićivati i pratiti prikladnim zakonodavstvom svake države. Kao općenita prava osoba s autizmom treba uzimati u obzir ona garantirana sljedećim dokumentima:
Povelja o pravima osoba s autizmom (Hag, 1992.)
Deklaracija o pravima osoba s autizmom NN 47/05 
Deklaracija o pravima osoba s invaliditetom NN 47/05
Konvencija o pravima osoba s invaliditetom
Republika Hrvatska kao članica Ujedinjenih naroda i Vijeća Europe te potpisnica svih ključnih konvencija i standarda u području socijalne i ekonomske sigurnosti građana preuzela je obvezu zaštite i promicanja ljudskih prava osoba s invaliditetom, posebice u području izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom kako bi mogle ravnopravno sudjelovati u građanskim, političkim, ekonomskim, društvenim i kulturnim područjima života.
Ustav RH izravno jamči posebnu skrb države u zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život, a primjenom općih načela utvrđuje pravo na jednakost življenja kroz donošenje posebnih zakona.

Katalog/registar prava i usluga za osobe s invaliditetom
Vodič kroz prava osoba s invaliditetom 
Vodič kroz Grad Zagreb za osobe s invaliditetom

Sve više je priča iz svijeta o autistima koji završavaju škole, fakultete i osposobljavaju se za zanimanja, no kako bi to postalo pravilo i u Hrvatskoj potrebna je velika potpora društva. ZAKON O PROFESIONALNOJ REHABLITACIJI I ZAPOŠLJAVANJU OSOBA S INVALIDITETOM NN 157/13

U Hrvatskoj nema adekvatne zaštite osoba s autizmom te se na njih primjenjuje ZAKON O ZAŠTITI OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA NN 11/97, 27/98, 128/99, 79/02 koji se svodi na uopćene deklaracije, s time da su sve osobe s duševnim smetnjama uvrštene u istu kategoriju. Takav stav zakonodavaca svjedoči da ne poznaje, između ostalog, sindrom autizma.

Temeljem ZAKONA O SOCIJALNOJ SKRBI NN 157/13 svaki građanin RH može po propisanim uvjetima ostvariti prava iz socijalne skrbi. Za osobe s invaliditetom značajna su sljedeća prava:

• osobna invalidnina
• doplatak za pomoć i njegu
• status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja
• usluga savjetovanja i pomaganja pojedincu i obitelji
• usluga pomoći u kući (za starije osobe)
• usluga psihosocijalne podrške
• usluga rane intervencije
• usluga pomoći pri uključivanju u programe odgoja i redovitog obrazovanja (integracija)
• usluga boravaka
• usluga smještaja
• usluga organiziranog stanovanja

Za ostvarivanje prava u sustavu socijalne skrbi u prvom stupnju nadležni su centri za socijalnu skrb prema mjestu stanovanja korisnika.

ZAKON O DOPLATKU ZA DJECU NN 94/01, 138/06, 107/07, 37/08, 61/11, 112/12
Ostvarivanje prava i visina doplatka za djecu ovise o prihodima kućanstva i određuje se u postotku od proračunske osnovice (6%, 7,5% ili 9%) koja iznosi 3.326,00 kuna.
Na doplatak za dijete s oštećenjem zdravlja, korisnik ima pravo i nakon navršene 15. godine života djeteta, do završetka redovitog školovanja u srednjim školama, a najduže do 21. godine života.
Za dijete s težim oštećenjem zdravlja, utvrđenom prema posebnim propisima, pripada doplatak za djecu do kraja kalendarske godine u kojoj navršava 27 godina života.
Iznos doplatka za dijete s oštećenjem zdravlja prema posebnim propisima uvećava se za 25%, dok se iznos doplatka za dijete s težim oštećenjem zdravlja prema posebnim propisima, doplatak za djecu određuje se u svoti od 25% od proračunske osnovice, neovisno o ukupnom dohotku po članu kućanstva mjesečno.

ZAKONOM O RODILJNIM I RODITELJSKIM POTPORAMA NN 85/08, 110/08, 34/11, 54/13  uz vremenske i novčane potpore koje se osiguravaju svim roditeljima – rodiljni dopust, roditeljski dopust, rad s polovicom punoga radnog vremena, stanka za dojenje, dopust trudne radnice ili dopust radnice koja je rodila ili dopust radnice koja doji dijete, slobodan radni dan za prenatalni pregled te mirovanje radnog odnosa do 3. godine života, roditelj djeteta, kojemu je zbog njegova zdravlja i razvoja potrebna pojačana briga i njega, ima još i pravo na:

(a) Pravo na rad s polovicom punog radnog vremena do navršene 3. godine djetetova života
• ako je djetetu, prema nalazu i ocjeni izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i nadležnoga liječničkog povjerenstva Zavoda, zbog njegova zdravlja i razvoja, potrebna pojačana briga i njega (opširnije u sklopu članka 16.)

(b) Pravo na dopust za njegu djeteta do navršene 8. godine djetetova života
• za dijete s težim smetnjama u razvoju (dijete s težim tjelesnim ili mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti), nakon isteka prava na rodiljni dopust ili u tijeku korištenja ili nakon isteka prava na roditeljski dopust, na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (članak 23. stavak 1.)
• Jedan od zaposlenih ili samozaposlenih roditelja pravo iz stavka 1. ovoga članka može koristiti i kao pravo na rad s polovicom punog radnog vremena te nastaviti njegovo korištenje i nakon navršene 8. godine djetetova života, sve dok ta potreba traje, a na temelju nalaza i mišljenja nadležnog tijela vještačenja prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju (članak 23. stavak 2.)
• Zaposleni ili samozaposleni roditelj za vrijeme korištenja prethodno spomenuta dva prava ima pravo na novčanu naknadu (članak 23. stavak 7.)


Značajni dokumenti:

a) NACIONALNA razina:

Nacionalna strategija izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine NN broj 63/07

Zajednički memorandum o socijalnom uključivanju Republike Hrvatske

Strategija razvoja sustava socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj 2011. – 2016.

Odluka o planu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj

Smjernice za izradu pojedinačnog plana deinstitucionalizacije i transformacije doma socijalne skrbi ili druge pravne osobe

Plan deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost socijalne skrbi u Republici Hrvatskoj

Zajedničke europske smjernice za prijelaz s institucionalne skrbi na usluge podrške za život u zajednici

Zakon o potvrđivanju Konvencije o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativnog protokola uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (NN, Međunarodni ugovori, 6/07 i 5/08)

b) MEĐUNARODNA razina:

Akcijski plan Vijeća Europe za osobe s invaliditetom za promicanje prava i potpunog sudjelovanja u društvu osoba s invaliditetom: poboljšanje kvalitete života osoba s invaliditetom u Europi 2006.-2015.

Preporuka CM/Rec(2011)14 Odbora ministara državama članicama o sudjelovanju osoba s invaliditetom u političkom i javnom životu

Inicijalno izvješće Republike Hrvatske o provedbi Konvencije o pravima osoba s invaliditetom Ujedinjenih naroda

Konvencija o pravima osoba s invaliditetom i Fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom (NN, Međunarodni ugovori, 6/07 i 5/08)

Europa 2020 – Strategija za pametan, održiv i uključiv rast

Paket mjera za socijalno ulaganje