Q&A

  1. Što je autizam?

Autizam je sveobuhvatan razvojni poremećaj koji ima neurološku i genetsku osnovu uz mogući utjecaj okolišnih čimbenika. Postupno se razvija rijekom ranog razvoja centralnog nervnog sistema te traje cijeli život.

  1. Koliko je autizam čest?

Neka istraživanja govore da se jedno dijete od 160 rađa s poremećajem iz spektra autizma. Istraživanja variraju diljem svijeta, s obzirom na metode koje se koriste i razvijenost sustava, no prethodno navedeni podatak je službeni podatak Svjetske zdravstvene organizacije.

  1. Koliko rano se kod djeteta može prepoznati prisutnost poremećaja iz spektra autizma?

Teško je prepoznati znakove prije 12 mjeseci starosti djeteta no već dijete s dvije navršene godine može pokazivati neke jasne simptome. U Hrvatskoj je praksa dijagnosticiranja autizma kod djece s navršene tri godine života i starije.

  1. Koji su najčešći pokazatelji da bi dijete moglo imati poremećaj iz spektra autizma?

Simptomi autizma pojavljuju se u prve tri godine života. Roditelji bi trebali obratiti pažnju na sljedeće:

  • Dijete se ponaša kao da ne čuje, odnosno ne odaziva se na svoje ime.
  • Izbjegava pogled očima i značajno kasni s prvim riječima ili sve manje koristi usvojene riječi.
  • Koristi se radije vođenjem osoba za ruku nego govorom kada nešto želi.
  • Neuobičajeno je zvano za objekte i/ili dijelove tijela
  • Jede samo hranu određene teksture ili oblika
  • Smetaju ga šumovi i zvukovi
  • Ne voli nositi čarape i cipele te stalno hoda na prstima
  • Neprestano ponavlja iste igre, okreće predmete ili ih besciljno niže i potreseno je ikoliko se u toj aktivnosti prekine ili omete
  • Svakodnevno čeka istu TV reklamu i prati redoslijed nekih svakodnevnih pojava
  1. Postoji li primjeri poznatih osoba koje imaju autizam?

U zadnjih nekoliko desetljeća svjedočimo stvaranju novih metoda dijagnoze samog autizma te ako gledamo u prošlost možemo samo pretpostavljati da su neki ljudi živjeli s elementima poremećaja iz spektra autizma. Ime koje se često spominje je i ono Nikole Tesle, svjetski poznatog znanstvenika s naših prostora. Ipak ne možemo biti u potpunosti sigurni u ovo pretpostavku. Ukoliko želimo potražiti poznate osobe koje imaju mogućnost samozastupnja ne treba tražiti dalje od Temple Grandin. Ova doktorica znanosti mnogi puta je u javnosti objašnjavala izazove s kojima se susreće. Njezina životna priča je toliko zanimljiva da je čak i napravljen biografski film koji nosi njeno ime. 

  1. Kome se mogu obratiti roditelji ako sumnjaju na pojavu poremećaja iz spektra autizma kod svoje djece?

Preporučljivo je prvo se obratiti pedijatru djeteta. Medicinska dijagnostika se može obaviti u najbližoj bolnici, dok se za razvojnu dijagnostiku treba obratiti Centru za rehabilitaciju Edukacijsko – rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu, gdje se mogu dobiti precizne upute za daljnju dijagnostiku i rehabilitaciju.

  1. Kome se mogu obratiti roditelji koji ne žive u Zagrebu?

Savez udruga za autizam Hrvatske okuplja 13 udruga članica diljem Hrvatske. Na ovim stranicama možete lako naći gdje su smještene te udruge i koja je njihova djelatnost. Iskustvo nam govori da su "lokalci" najbolje upućeni u situaciju u svojim sredinama te da posjeduju kontakte i iskustvo kako ostvariti prava i uključiti se u programe. 

  1. Što uzrokuje autizam?

Znanstvena istraživanja još nisu došla do konačnog uzročnika autizma te svake godine dobivamo nova saznanja o ovom poremećaju. Znanstveni pokazatelji govore da različiti faktori mogu otjecati na razvoj autizma, i genetski i okolišni.

  1. Mogu li cjepiva uzrokovati autizam?

Znanstvena istraživanja do sada nisu pokazala korelaciju između nastanka autizma i cjepljenja djece
 

  1. Može li neki obrazac ponašanja kod roditelja uzrokovati autizam?

Na jednoj od edukativnih radionica koje je organizirao SUZAH pokrenuta je priča o jednom od najvećih mitova koji je nekoliko desetljeća stavljao strašno breme na leđa roditelja. Teorija o "hladnoj mami" pojavila se 40-tih i 50-tih godina prošlog stoljeća s tvrdnjom da autizam nastaje zbog emotivne distanciranosti roditelja. U nekim slučajevima ova teorija se povezivala i s idejom da autizam može nastati usred neke fizičke ili emotivne traume djeteta. Ova teorija ne nebrojeno puta opovrgnuta. 

 

  1. Koje metode rehabilitacije su znanstveno utemeljene i najučinkovitije?

Postoji čitav niz metoda koje se koriste u svrhu rehabilitacije osoba s autizmom. One koje su najviše korištene su Floortime, ABA, PECS i TEACCH. 

  1. Koje su osnove ABA i PECS metoda?

ABA metoda je naziv sistemskog pristupa autizmu, koji obuhvaća procjenu i pristup ponašanju, kao i primjenu intervencije za promjenu određenog ponašanja. ABA tehnike koje se često koriste prilikom oblikovanja ponašanja osobe sa autizmom su: analiza ponašanja radi razumjevanja njegove funkcije, kontrola okruženja i interekacija koje prethode tom ponašanju, podešavanje rekacija, kao i primjena nagrađivanja. 

Sistem razmjene slika (PECS) omogućuje djeci koja nemaju razvijene verbalne vještine, da komuniciraju uz upotrebu slika. Odrasla osoba pomaće djetetu da izgradi rječnik i izrazi mišljenje, želje ili osjećaje putem slika. Počinje se primjenjivati tako što dijete uči da postepeno mijenja odgovarajuće slike za predmete. 

  1. Kako znati koja metoda je najbolja za moje dijete?

Kada pričamo o autizmu često govorimo o spektru poremećaja. To ukazuje na činjenicu da ne postoji dvije jednake osobe sa autizmom te da svaka osoba najbolje odgovara na neku drugu metodu. Ono što je važno naglasiti je da je važno konzultirati se sa stručnjacima prije korištenja neke metode, kako se ne bi nanijela dodatna šteta psihofizičkom razvoju djeteta.

  1. Koliko bi trebalo vremena izdvojiti na strukturiranu rehabilitaciju?

 

  1. Treba li roditelj preuzeti neke zadaće terapeuta?

 

  1. Koja zakonska prava mogu ostvariti obitelji djece s poremećajem iz spektra autizma?

 

  1. Što je vizualna podrška?

 

  1. Kako se nositi s izazovnim ponašanjima?

 

  1. Kako uključiti igru u svakodnevicu?