Zaključci simpozija o dijagnostičkim pristupima

Simpozij o aktualnim pitanjima dječje i adolescentne psihijatrije i psihoterapije-Maja Beck- Dvoržak“ AKTUALNI DIJAGNOSTIČKI PRISTUPI I SPECIFIČNOST LIJEČENJA U DJEČJOJ I ADOLESCENTNOJ PSIHIJATRIJI I PSIHOTERAPIJI, koji je bio održan dana 1. 6. 2017. u HLZ-u.

Sudionici koji su otvorili simpozij:

U ime organizatora Doc. dr. sc. Ivan Begovac, Pročelnik Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri Klinici za psihološku medicinu; predsjednik HD za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju pri HLZ; voditelj referentnog centra za dječju i adolescentnu psihijatriju pri Ministarstvu zdravstva; 

Otvaranje simpozija su otvorili u ime Ministra zdravstva dr. Ružica Palić Kramarić, pomoćnica Ministra zdravstva; u ime dekana i dekanskog kolegija MF u Zagrebu prof. Drago Batinić, prodekan;  predsjednica saborskog odbora za zdravstvo dr. Ines Strenja Linić; članica saborskog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb gđa Ljubica Lukačić, koja je i sama osoba s invaliditetom; prof. Dr. Jurica Vuković, predstojnik Klinike za pedijatriju KBC Zagreb, predsjednik HLZ-a se ispričao, te u ime HL komore dr. Ivan Bekavac. Posebno nam je zadovoljstvo da je otvaranju prisustvovala i predsjednica Saveza udruga autizma, gđa Lidija Penko, koja zastupa roditelje i koja sama ima kao roditelj djevojku s autizmom. 

Zaključci i naglasci sudionika simpozija kao i pozvanih gostiju:

Prof. Maja Beck Dvoržak je dana 1. 4. 1974. utemeljila prvi poslijedipl. studij iz dječje psihijatrije na MF u Zagrebu, koji traje do danas! Čak i u odnosu na mnoge druge struke, rijetko je naći ovakav kontinuitet jednog poslijediplomskog studija. Ove godine je posebno simpozij bio posvećen prof. dr. sc. Maji Beck Dvoržak, koja je bila jedna od utemeljiteljica dječje i adolescentne psihijatrije pri KBC Zagrebu, Medicinskom fakultetu u Zagrebu i u cijeloj Hrvatskoj. Prof. dr. sc. Maja Beck Dvoržak je već pedesetih godina prošlog stoljeća liječila djecu s psihičkim smetnjama, ali bavila se i važnim znanstveno- nastavnim radom. Na ovakvu tradiciju možemo biti vrlo ponosni, jer je to veliki iskorak i u Europskim i svjetskim okvirima.
Njezin rad se i danas nastavlja u različitim drugim oblicima i organizacijskim okvirima. Uloga KBC- ova u Hrvatskoj se na ovaj način i dalje potvrđuje kroz kliničku i znanstveno- nastavnu djelatnost.

Ostali dio prezentacija se fokusirao na aktualna i specifična pitanja dijagnostike i terapije u dječjoj i adolescentnoj psihijatriji i psihoterapiji, koja se kao struka razlikuje od odrasle psihijatrije i drugih srodnih struka.

  • Simpozij je bio multidiscipliniran, bilo je oko stotinu slušača, što govori o uspješnosti simpozija.
     
  • Situacija u dječjoj psihijatriji je alarmantna, potrebno je da različite institucije poslušaju glas struke.
     
  • Stanje u dječjoj psihijatriji nije samo medicinski problem, već i zrcalo cijelog društva, koje govori o svojim najvulnerabilnijim članovima, i koliko se društvo brine za njih- a to su djeca s psihičkim smetnjama, te je stoga to i političko i šire društveno pitanje.
     
  • Dječja psihijatrija je izrazito preventivna struka, jer prevenira psihičke poremećaje u odrasloj dobi. Smatra se da oko 50 posto poremećaja počinju u djetinjstvu. Drugo npr. Ako se liječe poremećaji jedenja unutar tri godine od javljanja poremećaja, stopa izlječenja jest do 80 posto; u slučaju da prođe više od tri godine od postavljanja dijagnoze i početka liječenja, stopa izlječenja je nula posto.
     
  • Dječja psihijatrija je deficitarna struka, razvojna struka, prevenira poremećaje u odrasloj dobi, štiti najvulnerabilniju populaciju, i ojačava položaj djece u našem društvu. 
     
  • Dječja psihijatrija postoji od godine 2011. i zasebna je specijalizacija iz dječje psihijatrije, koja je odvojena od odrasle psihijatrije. 
     
  • Potrebno je kadrovski, i organizacijski, i prostorno dati više podrške dječjoj psihijatriji, jer smo mi kao struka svoje napravili da se omogući razvoj dječje psihijatrije, ali to nisu napravili dosada  ravnateljstva KBC-ova u Hrvatskoj.
     
  • Potrebno je posebno stimulirati razvoj dječje psihijatrije na KBC-ovima kao regionalni centri, čime se dobiva na dostupnosti zdravstvene zaštite. 
  • Dječji psihijatri na KBC-ovima u Hrvatskoj imaju legitimno pravo se boriti za samostalnost svoje struke i vlastitu samostalnu organizaciju.
     
  • Zalažemo se za prvu Kliniku za dječju i adolescentnu psihijatriju i psihoterapiju u Hrvatskoj, koja bi bila na dobrobit našim pacijentima i obiteljima, a postoje naznake da će to biti ubrzo pri KBC Zagrebu. Također se treba poticati samostalnost struke u drugim sredinama u Hrvatskoj.
     
  • Pedijatrija i dječja psihijatrija su suradne struke i potrebno je omogućiti bolju međusobnu suradnju. Postoji niz otvorenih pitanja koje će se morati ubrzo rješavati.
     
  • Medicinski fakultet u Zagrebu ove godine slavi 100 godina, i sukladno svojoj velikoj ulozi u medicini u Hrvatskoj je obećao dati više kadrovske pomoći u području dječje psihijatrije.
     
  • Posebno je pitanje djece s autizmom. Sukladno odluci Vlade RH o strateškom planu izjednačavanja osoba s invalididitetom, potrebno je što prije formirati pet dijagnostičkih centara u RH. Roditelji djece s psihičkim smetnjama očekuju od različitih institucija pomoć.

Sukladno donesenoj stategiji povjerenstva Ministarstva zdravstva o dječjoj psihijatriji u RH od 1. 6. 2017. treba implementirati ovu strategiju. Posebno zabrinjava činjenica da nema dovoljno dječjih psihijatara, kao niti ustanova za liječenje djece s psihičkim smetnjama (kreveta). Nadalje, treba što prije usvojiti prijedloge stručnih društava o minimalnim uvjetima u područjima dječje psihijatrije (koja su prije nekoliko mjeseci odaslana u Ministartsvo zdravstvo), a ne da se i dalje gleda na nju kao na odraslu psihijatriju. Prostor (arhitektonski uvjeti) u medicinskim ustanovama za djecu s psihičkim smetnjama, nebi smio nikako biti problem u Hrvatskoj. Nadalje, vrlo su nepovoljne dosadašnje sistematizacije npr. pri KBC-ovima u Hrvatskoj u pogledu dječje psihijatrije itd. Postoji pozitivni svijetli primjer samostalnosti Zavoda za dječju psihijatriju pri KBC Osijeku.  

Doc. Begovac i njegov tim su napravili pri KBC Zagrebu u zadnje vrijeme (od 1. 8. 2014) značajni kvalitativni iskorak u stacionarnom psihoterapijskom liječenju djece i adolescenata u RH, a posebno se to odnosi na liječenje adolescentica/nata s poremećajima jedenja, o čemu je bilo posebno govora na simpoziju. Slična iskustva su i prof. dr. Mirjane Graovac iz KBc Rijeke. Stacionarno psihoterapijsko liječenje na način kako je koncipirano je uz bok Europskim centrima za visoko diferencirano liječenje u području dječje i adolescentne psihijatrije i psihoterapije. Tijekom ovog liječenja adolescenti su motivirani za svoje liječenje, doživljavaju svoje liječenje kao nešto pozitivno i korisno, i u oko 70 posto je liječenje uspješno. Odnedavno (od jeseni 2016) postoji i lista čekanja na ovo liječenje pri KBC Zagrebu, što je, koliko je poznato, jedinstveno u Hrvatskoj.

Liječnička komora se ponudila u rješavanju staleških pitanja dječje psihijatrije, i potiče daljnji razvoj dječje psihijatrije u RH.

Potrebno je stimulirati dobivanje specijalizacija iz dječje i adolescentne psihijatrije, jer postoji veliku interes mladih kolega za ovu specijalizaciju. Dječja psihijatrija je lijepa struka, atraktivna i mladim kolegama nudi mnogo zadovoljstava u radu, jer mogu vidjeti napretke kod svojih pacijenata. Na simpoziju je bila nazočna većina sadašnje prve generacije specijalizanata iz dječje i adolescentne psihijatrije.  

Niz udruga roditelja (uključujući i udruge proistekle iz Domovinskog rata) apelira na institucije da se se dječja psihijatrija prepozna kao zasebna struka, jer inače neće biti omogućen njezin napredak, niti skrb za djecu s psihičkim smetnjama.

Vijesti

Aktivnosti

Članice diljem Hrvatske:

Ogledna brošura SUZAH-a